Menu
Bršljan (Hedera helix) je zimzelena drvenasta biljka penjačica iz porodice Araliaceae. Ova penjačica naraste 20-30 m u visinu na za nju prikladnim mestima, kao što su drveća, klifovi i zidovi. Javlja se na vlažnim i humusnim zemljištima, ali dobro podnosi i kamenita i vapnenasta tla, voli vlažan zrak. Odlikuje se kožastim zimzelenim listovima koji na jednoj biljci mogu doći u više različitih oblika. Listovi mogu biti zeleni ili prošarani kremastobijelim ili srebrenastim prugama, a dugi su 50-100 mm. Srcolikog su varijabilnog oblika i spiralno raspoređeni. Spiralno su raspoređeni po stabljici koja se pomoću zračnog korijenja penje i prihvati za podlogu.
Cveta od kraja leta do kasne jeseni, tačnije od Avgusta do Oktobra. Cvetovi su belozelene boje. Plod su tamnoplave bobice promjera 6-8 mm. Plodovima bršljana hrane se mnoge ptice, pa one tako rasprostranjuju njihove sjemenke. U svakom plodu se nalazi 1-5 semenki. Svi dijelovi bršljana su gorkog okusa i otrovni, a ljekovitost i otrovnost biljke potječe od saponizidnih materija.
Prilikom prorjeđivanja sklopa, i jačih zahvata u šumskim sastojinama primjećeno je sve češća pojava ove biljke. U suštini bršljan nije parazitska biljka, te ne šteti stablima domaćina na taj način kao neke druge parazitske biljke, međugtim bršljan na stabla domaćina djeluje mehaničkom silom, te ukoliko je stablo jako zahvaćeno ovom biljkom može doći do savijanja grana. Bršljan negativno djeluje blokirajući sunčevu svjetlost, koja je neophodna stablu u procesu fotosinteze. Bršljan može dodatno otežati granu drveta, izlažući je većem riziku da se slomi u oluji. S vremenom, invazija bršljana oslabi drvo, čineći ga pogodnim za infrkciju različitim štetnim insekatima i gljivama.
Ne treba zaboraviti i činjenicu da je bršljan od davnina zbog prisustva saponizidih materija, korišten u lečenju respiratornih oboljenja. I danas je gotovo neizostavan u svim sirupima I lekovima koji pospješuju iskašljavanje i sazrijevanje kašlja.Postoje mnogi otkupni centri koji otkupljuju suvi ili sveži bršljan, a to predstavlja jeden dodatni izvor prihoda za dosta stanovništva ruralnih krajeva.
Iz ova dva navedena razloga jasno se može zaključiti da je neophodno vršiti kontrolu rasprostrenjenosti bršljana. Ranije se to radilo prolaskom terena i bilježenjem stabala zaraženih ovom biljkom, ili sakupljanjem bršljana sa zaraženih stabala koja se uoče u tom prolasku
Slika 2. Stabla zaražena bršljanom
Moguće je izvršiti transformaciju koordinata stabala u fajl koji podržavaju GPS uređaji te se kao takve mogu koristiti direktno na terenu.
Detekcija bršljana ostvarena je kroz GIS alate i AI algoritme, analizirajući obimne prostorne podatke za identifikaciju i mapiranje bršljana. Python se koristio za treniranje AI modela, zahvaljujući svojoj fleksibilnosti i bogatim bibliotekama za mašinsko učenje.
U ovom slučaju koordinate su korišćene za kontrolu dobijenih rezultata, gdje smo se uvjerili da se na 100% detektovanih stabala, razvijenom metodologijom , nalazi bršljan.
Slika 3. GPX file u Garmin Explore app
Slika 4. Verifikacija metodologije br. 1
Slika 5. GPX file u Garmin Explore app
Slika 4. Verifikacija metodologije br. 2
Primenom dronova moguće je precizno odrediti koordinate svakog stabla zaraženog bršljanom. Ovo nam može pomoći kod boljeg razumjevanja ekologije i rasprostrnjenosti ove vrste, kao i boljeg planiranja prilikom sakupljanja bršljana u komercijalne svrhe. Razvijenom metodologijom značajno se štede kako materijalni tako i ljudski resursi!
Boris Savović PR
Agencija za posredovanje
u prodaji BINS Vršac
Anđe Ranković 13/4, Vršac
PIB: 66608743
MB: 113142110
Copyright © 2023. Powered by: notanomen.com